Trenutno se većina vlasnika teških električnih kamiona mora osloniti na opremu za punjenje koju imaju ugrađenu u vlastitim prostorima, a to ograničava njihov domet. I dok je teoretski moguće napuniti električni kamion na stanici za punjenje osobnih vozila, u većini slučajeva to je nemoguće zbog fizičkog rasporeda postaje, kao npr. zbog mjesta za parkiranje i fiksnih struktura.
U stvarnosti, ako želimo povećati broj električnih kamiona u mjeri koliko je potrebno za utjecaj na klimatske promjene, bit će potrebna mnogo veća mreža stanica za punjenje. Dobra vijest je da se to počelo događati. Prva javna stanica za punjenje za teška vozila otvorena je u Göteborgu 2021., a planira otvoriti još tri. Lanac benzinskih postaja Circle K također planira otvoriti javnu stanicu za punjenje električnih teških kamiona za koju se očekuje da će krenuti s radom 2022. godine.
U srpnju 2021. grupa Volvo potpisala je neobvezujući ugovor o pokretanju zajedničkog pothvata za izgradnju javne mreže stanica za punjenje električnih teških kamiona i autobusa diljem Europe. Uključene strane zajedno namjeravaju uložiti 500 milijuna eura za instalaciju i rad s najmanje 1700 visokoučinkovitih točaka za punjenje ekološkom energijom u roku od pet godina od pokretanja zajedničkog pothvata.
„Vidjeli smo veliki pomak u samo posljednje dvije godine, a mnogi pružatelji usluga punjenja koji nisu bili spremni raspravljati o stanicama za punjenje za kamione sada su stvarno oduševljeni idejom”, rekao je Magnus Broback, voditelj sustava za punjenje u kompaniji Volvo Trucks. „To je zato što donedavno nije bilo poslovnog opravdanja za to. Ali sada kada je na cestama sve više električnih kamiona, logično je da bismo trebali početi ulagati u mreže za punjenje.”
Javno-privatna suradnja
Javni sektor također vrši snažan pritisak. Paket predloženih zakona „Spremni za 55 %” EU-a koji ima cilj smanjenja emisija ugljika za najmanje 55 posto do 2030. godine unutar svog djelokruga uključuje mreže za punjenje. Europske unija je, na primjer, predstavila prijedlog Uredbe o infrastrukturi za alternativna goriva (AFIR)koja će pred zemlje članice postaviti veće zahtjeve za ulaganje u infrastrukturu za punjenje. Osim toga, očekuje se da će nova Uredba o općem skupnom izuzeću (GBER) nacionalnim vladama olakšati ulaganje u javnu infrastrukturu za punjenje.
„Postoji dovoljan poticaj privatnog sektora kako bi se osiguralo da će se prijelaz na elektromobilnost dogoditi bez obzira na to”, rekao je Magnus. „No javna potpora, kroz propise i državne subvencije, osigurat će da se transformacija dogodi mnogo brže. A to je od ključnog značaja jer zbog klimatskih promjena ne možemo čekati još 15 godina.”
Utjecaj električnih osobnih automobila
U međuvremenu, javna infrastruktura za punjenje osobnih automobila nastavlja se razvijati, a unatoč zabrinutosti u vezi kapaciteta električnih mreža, utjecaj na električne kamione bit će pozitivan. Naposljetku, i jedni i drugi koriste isti standard CCS2 za punjenje do 350 kilovata. Ključna razlika je u tome što kamioni zahtijevaju visoki napon (500 – 750 volti), što sve nove stanice za punjenje mogu osigurati. Inače je jedino ograničenje koje sprječava kamione u korištenju stanica za punjenje automobila fizički prostor oko punjača.
„Dvije mreže za punjenje više su u sinergiji nego što si konkuriraju”, objasnio je Magnus. „Mreža za osobne automobile pomaže u stvaranju sličnog ekosustava, što osigurava ekonomiju razmjera, bolje poznavanje tehnologija kao i poslovnih modela.”
A u vezi prekoračenja kapaciteta električnih mreža? „To će bez sumnje na nekim mjestima predstavljati problem, ali je moguće riješiti. Uostalom, mi kao društvo više od stoljeća radimo s električnim mrežama. Jasno je da ćemo morati početi pripremati i širiti mrežu, kao što to radimo već više od 100 godina, a to je izazov koji definitivno možemo prevladati.”
