Previđa li kamionska industrija bio-LNG kao potencijalno buduće gorivo?

Učinkovito obnovljivo gorivo napravljeno od ostataka hrane i drugih otpadnih proizvoda možda zvuči predobro da bi bilo istinito – ali to je u biti osnova tekućeg bioplina ili bio-LNG-a. Zašto mu se stoga pridaje tako malo pažnje u raspravama o potencijalnim alternativnim gorivima za kamione?

Koja će goriva zamijeniti dizelsko gorivo? U kompaniji Volvo Trucks oduvijek smo vjerovali da ne postoji savršeno rješenje koje će omogućiti smanjenje ugljičnog otiska cijele transportne industrije. Vjerojatnije je da ćemo svjedočiti razvoju niza alternativa, uključujući električne baterije, vodikove gorive ćelije i motore s unutarnjim izgaranjem pogonjene obnovljivim gorivima kao što su biodizel, HVO – i LNG/bio-LNG.

Svako gorivo ima svoje prednosti i slabe točke, a odabir goriva koje vam najviše odgovara ovisi o vašim okolnostima i radnim uvjetima. Za neke bi tvrtke najbolje rješenje mogao biti bio-LNG. Kako se globalna proizvodnja biometana povećava i mreže za punjenje LNG-om šire, bio-LNG sve više postaje održiva alternativa.

Što je bio-LNG?

Bio-LNG proizvodi se od organskog otpadnog materijala, uključujući kućni otpad od hrane, poljoprivredni i industrijski otpad, kao i gnojivo, kanalizacijski mulj i otpadne vode. Jednostavno rečeno, otpadni se materijal razgrađuje i pročišćava kako bi se stvorio biometan. Zatim se hladi na oko -160 °C, kada kondenzira i prelazi u tekuće stanje za tvorbu bio-LNG-a.

Bio-LNG kemijski je ekvivalentan klasičnom LNG-u. Pruža iste performanse i može se koristiti u istim vozilima i infrastrukturi za punjenje goriva. Međutim, budući da se proizvodi od organskog otpada, a ne od fosilnog prirodnog plina, obnovljiv je i ugljično neutralan izvor goriva, od spremnika do kotača.
 

U stvari, kada se bioplin proizvodi iz gnojiva, proizvodni proces može generirati čak i negativne emisije CO₂ i do 200 % (od kotača do kotača).* To je stoga što sprečava ne samo oslobađanje ugljika u atmosferu izgaranjem fosilnih goriva, već i oslobađanje metana koji obično nastaje skladištenjem i obradom stajskog gnojiva. Drugim riječima, prema ovom scenariju neto emisije iz jednog kamiona s plinskim pogonom mogle bi poništiti emisije iz dva dizelska kamiona.

Nadalje, budući da bio-LNG iskorištava otpadni materijal, a preostali materijal može se koristiti kao gnojivo, njegova proizvodnja doprinosi kružnom gospodarstvu. Također se može proizvoditi lokalno, čime se dodatno eliminiraju emisije ugljičnog dioksida nastale transportom.

Kako izgleda tržište za bio-LNG?

Sve donedavno niska proizvodnja i nedovoljna mreža za punjenje goriva za kamione s plinskim pogonom ograničavali su potencijal bio-LNG goriva. Međutim, to se mijenja.

EU ima u cilju povećati proizvodnju biometana na 35 milijardi kubičnih metara (bcm) do 2030. u sklopu svog plana REPowerEU. Od 2023. kombinirana proizvodnja biometana i bioplina već iznosi i do 22 bcm. (Ukupna potrošnja prirodnog plina u EU u 2023. iznosila je 295 bcm.) U SAD-u je proizvodnja bioplina zabilježila tri godine rekordnog rasta, pri čemu proizvodnja bio-LNG-a predstavlja preko 90 % svih novih projekata u 2023. U međuvremenu Kina ima za cilj proizvesti 20 bcm bioplina do 2030.

Proizvodnja se povećava i trenutačno postoji 780 LNG stanica za punjenje gorivom u Europi koje su u potpunosti kompatibilne s bio-LNG-om. Kina i Indija također bilježe snažan porast udjela kamiona s plinskim pogonom kao alternativu dizelskom gorivu, a očekuje se da će se u nadolazećim godinama izgraditi opsežnije mreže za točenje goriva.

Za koje je operacije s kamionima bio-LNG najprikladniji?

Prednost kamiona na plinski pogon leži u tome što može ponuditi isti domet i vrijeme punjenja goriva kao i klasični dizelski motor. Na primjer, vozila Volvo Trucks iz asortimana s pogonom na plin imaju istu snagu i okretni moment kao i njihovi dizelski ekvivalenti i mogu postići domet i do 1000 km.

Kada se za pogon tih kamiona upotrebljava klasični fosilni LNG, emisije CO2 od spremnika do kotača u kamionima s plinskim pogonom mogu biti oko 20 % manje u usporedbi s dizelskim gorivom, ali ako se za pogon koristi bio-LNG, mogu biti i do 100 % manje.

Čak i uz ograničenu dostupnost bio-LNG-a, ako imate pristup nekoj od sve većeg broja postaja za punjenje LNG-om na svojim rutama, već biste trebali imati otvorenu mogućnost prelaska s dizelskog goriva na plinsko. To će rezultirati trenutnim smanjenjem emisija CO2 u vašim operacijama.

Prijelaz s klasičnog LNG-a na bio-LNG bit će jednostavan jer, dugoročno gledano, bio-LNG postaje sve dostupniji, a za oba se goriva mogu koristiti ista vozila i ista infrastruktura za punjenje. U stvari, ta se goriva mogu i miješati. Shell, na primjer, ulaže velika sredstva u proizvodnju bio-LNG-a, trenutačno nudi bio-LNG mješavinu u Nizozemskoj i Njemačkoj, što omogućuje prosječno smanjenje emisija CO2 od oko 30 %.

S vremenom se udio bio-LNG-a u mješavini može postupno povećavati, što će na kraju svesti emisije od spremnika do kotača na nulu. Za prijevoznike ovo bi mogao biti najlakši i najučinkovitiji put do kamionskog transporta bez emisija ugljičnog dioksida. A za industriju potencijalno značajan pomak prema naprijed na putu prema održivijem poslovanju.

Saznajte više o asortimanu vozila s pogonom na plin kompanije Volvo Trucks. Možda će vas također zanimati:

●       Koje je najbolje alternativno gorivo za vaš kamion?

●       Različiti putevi do budućnosti bez fosilnih goriva za kamione

●       8 tipičnih pitanja o bioplinu i plinskim kamionima
 

* Pojam „od spremnika do kotača” (eng. tank-to-wheel) označava emisije koje stvara gorivo tijekom rada vozila. Pojam „od izvora do kotača” (eng. well-to-wheel) obuhvaća i emisije koje se stvaraju tijekom vađenja, rafiniranja i proizvodnje goriva.